KOREKTIVNA POVRATNA INFORMACIJA U POUČAVANJU MATERINSKOGA JEZIKA

Главни садржај чланка

Jasna D. Bićanić
Maja G. Opašić

Сажетак

Ispravljanje učeničkih pogrešaka jedna je od tema o kojima se najčešće raspravlja u vezi s poučavanjem i učenjem materinskoga i inoga jezika. U središtu je ovoga rada učenički doživljaj učiteljeve korektivne povratne informacije i njezina učinkovitost. Istraživanje je pokazalo da se korektivna povratna informacija primjenjuje u školskoj zadaći ispitanika, te da su ispitanici svjesni pojedinih namjernih postupaka učitelja u vezi s njihovim pogreškama u školskim zadaćama. Ispitanici najčešće prepoznaju korektorske znakove i opisni komentar kao tipove korektivne povratne informacije. Istraživanje je pokazalo da ispitanici, ako još ne vladaju pojedinom jezičnom jedinicom, sustavno griješe u pisanju ispravka, neovisno o primijenjenom tipu korektivne povratne informacije. Ipak, češće pišu normativne oblike uz izravno ispravljanje, dok im je podjednako teško uz korektorske znakove i opisni komentar. Ti rezultati upućuju na važnost ovladavanja pojedinom jezičnom jedinicom kao preduvjetu točnog ispravljanja uz bilo koji tip korektivne povratne informacije.

Downloads

Download data is not yet available.

Детаљи чланка

Како цитирати
Bićanić, J. D., & Opašić, M. G. KOREKTIVNA POVRATNA INFORMACIJA U POUČAVANJU MATERINSKOGA JEZIKA. Методички видици, 10(10), 13–31. https://doi.org/10.19090/mv.2019.10.13-31
Bрој часописа
Секција
НАСТАВА МАТЕРЊЕГ ЈЕЗИКА И КЊИЖЕВНОСТИ
Биографије аутора

Jasna D. Bićanić

Filozofski fakultet u Zagrebu ‒ poslijediplomski doktorski studij glotodidaktike

Sveučilište u Rijeci

Filozofski fakultet, Odsjek za kroatistiku

Maja G. Opašić

Sveučilište u Rijeci

Učiteljski fakultet, Katedra za metodike nastavnih predmeta humanističkih znanosti i umjetnosti

Референце

Aladrović Slovaček, K. (2012). Razvojna obilježja dječjega jezika u ovladavanju hrvatskim standardnim jezikom do završetka jezične automatizacije (doktorska disertacija).
Amrhein, H. R., Nassaji, H. (2010). “Written corrective feedback: What do students and teachers prefer and why?”. Canadian Journal of Applied Linguistics 13: 95‒127.
Ellis, R. (2009a). “Corrective Feedback and Teacher Development”. L2 Journal 1: 3‒18.
Ellis, R. (2009b). “A typology of written corrective feedback types”. ELT Journal 63/2: 97‒107.
Ferris, D. R. (2010). “Second language writing research and written corrective feedback in SLA. Intersections and Practical Applications”. Studies in Second Language Acquisition 32: 181–201.
Jelaska, Z., Bjedov, V. (2015). „Pogreške ili promjene – ovladanost odabranim hrvatskim morfosintaktičkim sadržajima učenika završnoga razreda osnovne škole”. Jezikoslovlje 16: 227–252.
Lee, I. (2005). “Error Correction in the L2 Writing Classroom: What Do Students Think?”. TESL Canada Journal 22: 1‒16.
Leki, I. (1991). “The Preferences of ESL Students for Error Correction in College-Level Writing Classes”. Foreign Language Annals 24: 203–221.
Mifka-Profozić, N. (2016). „Korektivna povratna informacija”. Pristupljeno 8. 2. 2019. URL: < bmri.uniri.hr/korektivna-povratna-informacija>.
MZOŠ (2006). Nastavni plan i program za osnovnu školu. Zagreb: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa.
Pavličević-Franić, D. (2005). Komunikacijom do gramatike. Zagreb: Alfa.
Rosandić, D. (2002). Od slova do teksta i metateksta. Zagreb: Profil.
Silić, J., Pranjković, I. (2007). Gramatika hrvatskoga jezika za gimnazije i visoka učilišta. Zagreb: Školska knjiga.
Težak, S. (1998). Teorija i praksa nastave hrvatskoga jezika 1 i 2. Zagreb: Školska knjiga.
Visinko, K. (2010). Jezično izražavanje u nastavi Hrvatskoga jezika – pisanje. Zagreb: Školska knjiga.