STUDENTS’ PERCEPTION OF TEACHING METHODS AND THE ROLE OF TEACHERS IN ENCOURAGING MOTIVATION FOR LEARNING
Article Sidebar
Main Article Content
Abstract
This paper explores the perceptions of eighth and ninth grade elementary school students about teaching methods and the role of teachers in encouraging motivation for learning through the prism of the Self-Determination Theory. The focus is on the role of autonomy, competence, and closeness in encouraging student motivation. The research is qualitative in nature and was conducted using focus group interviews with a group of eighth and ninth grade students from the city of Banja Luka. The results were obtained using the thematic analysis of data collected in the focus group and show that students prefer active teaching methods, and that they highly value personal qualities of teachers such as empathy and accessibility. On the other hand, students believe that teachers’ personal qualities such as inconsistency and inaccessibility contribute to the loss of motivation. The results show that teachers’ personal qualities and methodological skills are the most important for students, even more important than personal preferences for a particular subject, and that with a teacher they find interesting and dedicated, they are motivated to learn a subject that is not in the focus of their interest. The results indicate the importance of creating an environment that encourages student autonomy and the role of teachers in motivating students and overall student satisfaction with school.
Downloads
Article Details
This work is licensed under a Creative Commons Attribution-ShareAlike 4.0 International License.
References
Ajduković, M. (2014). Kako izvještavati o kvalitativnim istraživanjima? Smjernice za istraživače, mentore i recenzente. Ljetopis socijalnog rada 21(3): 345–366. DOI: https://doi.org/10.3935/ljsr.v21i2.58
Biondić Ivanković, P., Brlas, S., Matošević, L., Pofuk, L., & Štetić, I. (2004). Zadovoljstvo učenika, roditelja i nastavnika školom u svjetlu rasterećenja učenika i nastavnog procesa u srednjoj školi (pregled rezultata istraživanja). Život i škola : časopis za teoriju i praksu odgoja i obrazovanja 50(12): 55–64.
Bodroža, B., Đerić, I., & Gutvajn, N. (2015). How pupils percieve the teacher’s motivational techniques?. Nastava i vaspitanje 64(3): 469–487. DOI: https://doi.org/10.5937/nasvas1503469B
Braun, V., & Clarke, V. (2006). Using thematic analysis in psychology. Qualitative Research in Psychology 3(2): 77–101. DOI: https://doi.org/10.1191/1478088706qp063oa
Buterin Mičić, M. (2021). Academic motivation of primary school pupils: Relation with general feelings towards school and specific aspects of the quality of school life. Nova prisutnost 19(3): 659–671. DOI: https://doi.org/10.31192/np.19.3.13
Cerinski, T. (2020). Zadovoljstvo učiteljem, ciljne orijentacije u učenju i optimizam/pesimizam učenika sedmog i osmog razreda i ocjena iz Fizike kao prediktori školskog uspjeha i strah. Napredak: časopis za interdisciplinarna istraživanja u odgoju i obrazovanju 161(1–2): 27–43.
Darbyshire, P., MacDougall, C., & Schiller, W. (2005). Multiple methods in qualitative research with children: More insight or just more? Qualitative Research 5(4): 417–436. DOI: https://doi.org/10.1177/1468794105056921
Đerić, I., Malinić, D., & Šefer, J. (2017). Innovating school practice: Ways of improvement. Inovacije u nastavi 30(4): 1–13. DOI: https://doi.org/10.5937/inovacije1704001D
Geary, D. C. (2010). Male, Female: The Evolution of Human Sex Differences. American Psychological Association. DOI: https://doi.org/10.1037/12072-000
Grakalić Plenković, S. (2023). Aktivno učenje i uloga nastavnika. Hrvatski: časopis za teoriju i praksu nastave hrvatskoga jezika, književnosti, govornoga i pismenoga izražavanja te medijske kulture 21(1): 9–28.
Hammersley, M. (2007). The issue of quality in qualitative research. International Journal of Research & Method in Education 30(3): 287–305. DOI: https://doi.org/10.1080/17437270701614782
Jukić, R. (2013). „Ženska pedagogija” i feminizacija nastavničke struke kao čimbenici skrivenog kurikula. Školski vjesnik: časopis za pedagogijsku teoriju i praksu 62(4): 541–558.
Krstić, K. L. (2016). The socio-emotional aspects of teaching and learning. Nastava i vaspitanje 65(3): 471–490. DOI: https://doi.org/10.5937/nasvas1603471K
Kyriacou, C. (2001). Temeljna nastavna umijeća. Hrvatska: Educa.
Lepper, M. R., Corpus, J. H., & Iyengar, S. S. (2005). Intrinsic and Extrinsic Motivational Orientations in the Classroom: Age Differences and Academic Correlates. Journal of Educational Psychology 97(2): 184–196. DOI: https://doi.org/10.1037/0022-0663.97.2.184
Livaditis, M., Zaphiriadis, K., Samakouri, M., Tellidou, C., Tzavaras, N., & Xenitidis, K. (2003). Gender differences, family and psychological factors affecting school performance in Greek secondary school students. Educational Psychology 23(2): 223–231. DOI: https://doi.org/10.1080/01443410303226
Ljubac Mec, D. (2022). Aktivno učenje u nastavnom procesu. Marsonia: časopis za društvena i humanistička istraživanja 1(1): 155–165.
Markulin, D. (2020). Umijeće nastavnika u poticanju uspješne nastavne klime. Časopis za odgojne i obrazovne znanosti Foo2rama 4(4): 45–60.
Martinac Dorčić, T. (2023). Zadovoljstvo i školski uspjeh učenika koji se školuju po redovnom programu uz individualizirane postupke: uloga ciljnih orijentacija i emocija postignuća. Hrvatska revija za rehabilitacijska istraživanja 59(1): 1–29. DOI: https://doi.org/10.31299/hrri.59.1.1
Mihaljević Djigunović, J. (2007). Afektivni profil, aspiracije i zadovoljstvo nastavom engleskoga jezika kod hrvatskih učenika. Metodika: časopis za teoriju i praksu metodikâ u predškolskom odgoju, školskoj i visokoškolskoj izobrazbi 8 (14): 104–114.
Milić, T. (2022). Profil „idealnog“ nastavnika iz perspektive učenika. Pedagoška stvarnost 68(2): 161–176. DOI: https://doi.org/10.19090/ps.2022.2.161-176
Mršić, I., & Brajša-Žganec, A. (2016). Povezanost potpore i kontrole roditelja i nastavnika, školskog uspjeha i zadovoljstva učenika. Suvremena psihologija 19(1): 23–35. DOI: https://doi.org/10.21465/2016-SP-191-02
Nikčević-Milković, A., Jerković, A., & Biljan, E. (2014). Povezanost komponenti samoregulacije učenja sa školskim uspjehom i zadovoljstvom školom kod učenika osnovnoškolske dobi. Napredak: časopis za interdisciplinarna istraživanja u odgoju i obrazovanju 154(4): 375–398.
Nowell, L. S., Norris, J. M., White, D. E., & Moules, N. J. (2017). Thematic Analysis: Striving to Meet the Trustworthiness Criteria. International Journal of Qualitative Methods 16(1): 1609406917733847. DOI: https://doi.org/10.1177/1609406917733847
Omerović, M., & Džaferagić-Franca, A. (2012). Aktivno učenje u osnovnoj školi. Metodički obzori: časopis za odgojno-obrazovnu teoriju i praksu 7(1): 167–181. DOI: https://doi.org/10.32728/mo.07.1.2012.13
Podrug, I. (2017). Utjecaj primjene strategije učenje otkrivanjem na motivaciju učenika za učenje biologije na primjeru nastavne jedinice molekula DNA. Educatio biologiae 3: 143–157. DOI: https://doi.org/10.32633/eb.3.8
Pranjić, S. S. (2021). Brižnost nastavnika iz perspektive učenika i nastavnika: implikacije za inicijalno obrazovanje nastavnika. Metodički ogledi 28(2): 127–149. DOI: https://doi.org/10.21464/mo.28.2.8
Rijavec, M., Ivanković, M. (2017). Dispozicijski optimizam i pesimizam kao prediktori školskoga uspjeha, ciljnih orijentacija u učenju, straha od ispitivanja i životnoga zadovoljstva učenika. Napredak: časopis za interdisciplinarna istraživanja u odgoju i obrazovanju 158(4): 397–417.
Ryan, R., & Deci, E. L. (2018). Self-Determination Theory: Basic Psychological Needs in Motivation, Development, and Wellness. Guilford Publications. DOI: https://doi.org/10.1521/978.14625/28806
Ryan, R. M., & Deci, E. L. (2000). Self-Determination Theory and the Facilitation of Intrinsic Motivation, Social Development, and Well-Being. American Psychologist 55(1): 68–78. DOI: https://doi.org/10.1037//0003-066X.55.1.68
Sefer, J. (2015). Elementary-school teachers’ motivation for changes in the teaching process. Nastava i vaspitanje 64(2): 285–299. DOI: https://doi.org/10.5937/nasvas1502285S
Stančić, M. (2020). Lica i naličja pravednosti u ocenjivanju. Univerzitet u Beogradu – Filozofski fakultet, Institut za pedagogiju i andragogiju.
Šašić, S. Š., & Sorić, I. (2011). Kvaliteta interakcije nastavnik–učenik: povezanost s komponentama samoreguliranog učenja, ispitnom anksioznošću i školskim uspjehom. Suvremena psihologija 14(1): 35–54.
Šustek, I. (2016). Aktivno učenje u kontekstu odgoja i obrazovanja. Život i škola : časopis za teoriju i praksu odgoja i obrazovanja 62(3): 99–108.
Terhart, E. (2001). Metode poučavanja i učenja: uvod u probleme metodičke organizacije poučavanja i učenja. Hrvatska: Educa.
Topalov, J. P., & Radić-Bojanić, B. (2019). Teacher talk in a young learners' English classroom. Teme 43(1): 69–89.
Uibu, K., & Kikas, E. (2014). Authoritative and authoritarian-inconsistent teachers’ preferences for teaching methods and instructional goals. Education 3-13 42(1): 5–22. DOI: https://doi.org/10.1080/03004279.2011.618808
Uysal, S., & Sarier, Y. (2019). Teacher Leadership Effects on Student Achievement and Student Satisfaction: A Meta-analysis of the Studies Published in Turkey and the USA. Croatian Journal of Education : hrvatski časopis za odgoj i obrazovanje 21(3): 989–1011. DOI: https://doi.org/10.15516/cje.v21i3.3257
Vanek, K., Maras, A., & Karabin, P. (2021). Tko su dobri učitelji? Školski vjesnik : časopis za pedagogijsku teoriju i praksu 70(2): 349–370. DOI: https://doi.org/10.38003/sv.70.2.15
Vizek-Vidović, V., Vlahović-Štetić, V., Rijavec, M. & Miljković, D. (2003). Psihologija obrazovanja. Zagreb: IEP; Ver.
Zovko, A., Zelenika, T., & Šuta, N. (2016). Osobine nastavnika u odgojno-obrazovnom procesu. Suvremena pitanja 21: 32–44.